hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
en     en
PRIJAVI SE
hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
en     en
PRIJAVI SE

Društvena uloga Visoke škole za sigurnost u području zaštite osoba i imovine te zaštite od terorizma

Novosti > Društvena uloga Visoke škole za sigurnost u području zaštite osoba i imovine te zaštite od terorizma

Smjer Zaštita osoba i imovine jedinstveni je studijski program koji nudi priliku za studiranje u području integralne i korporativne sigurnosti na poslovima unapređivanja mjera prevencije za zaštitu osoba i imovine, kao što su izrađivanje procjena ugroženosti, planiranje i organizacija prevencije, vrednovanje tehnika, projektiranje i rukovođenje sustavima u području zaštita osoba i imovine. Temeljni kolegiji ovoga smjera su Osnove kriminalistike, Zaštita osoba i imovine te Zaštita od terorizma, koje predaju renomirani predavači s bogatim akademskim, ali i praktičnim iskustvom.

Predstojnik katedre je doc. dr. sc. Pavle Kalinić, dugogodišnji pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama u Gradu Zagrebu, koji ističe sljedeće: “Hrvatska su tijela po pitanju upravljanja kriznim situacijama daleko ispod europske razine spremnosti, što je dobar pokazatelj toga da se nešto po tom pitanju treba poduzeti.’’ Na kolegiju Zaštita osoba i imovine predavat će s naglaskom na važnosti primjene praktičnih znanja u navedenome području.

U okviru iste Katedre, a na kolegiju Zaštita od terorizma, prof. dr. sc. Mirko Bilandžić i doc. dr. sc. Tonći Prodan studente će upoznati s temeljnim znanjima iz područja terorizma i protuterorizma. Profesor Bilandžić, kao jedan od vodećih stručnjaka za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, navodi da je ‘’terorizam najizravnija prijetnja osobnoj, korporativnoj, socijetalnoj, gospodarskoj, nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, zbog čega tematika protuterorizma ima posebnu važnost. Razmatrajući protuterorističko djelovanje, znanost i stručnjaci razlikuju antiterorizam (eng. antiterrorism) i protuterorizam (eng. counterterrorism). Antiterorizam stavlja naglasak na pravni i politički sustav, izvorne ili modificirane pravne procedure i snage reda i zakona (eng. law enforcement) u borbi protiv terorizma. Protuterorizam pak uključuje i uporabu „posebnih mjera“ i različitih zasebnih i specijaliziranih institucija nacionalne sigurnosti u eliminaciji terorizma i sprječavanju terorističkog djelovanja. No, u praksi linija između ova dva pojma vrlo je tanka, pri čemu je pojam protuterorizam preuzeo prvenstvo uključivši u sebe pojam antiterorizam. U pokušaju, pak, teorijskog razlikovanja ukazuje se da je antiterorizam uži pojam koji naglasak stavlja na preventivne i defenzivne mjere, dok protuterorizam uključuje proaktivne i „unaprijed preventivne“/“preduhitrene“ (eng. preemptive) akcije usmjerene na prevenciju terorizma, odvraćanje od terorizma te aktivnu borbu protiv terorizma uporabom širokog spektra instrumenata: snaga reda i zakona, političkih, psihologijskih, socijalnih, ekonomskih i (para)vojnih. Protuterorističko djelovanje ima za cilj onemogućiti bilo kakvo ugrožavanje nacionalne sigurnosti koje dolazi iz spektra terorizma i usmjereno je na uzroke nastanka terorizma i njegove posljedice: sprječavanje izvršenja terorističkih udara. Promatrano sa znanstvenog i stručnog motrišta, sveobuhvatne strategije za suzbijanje i prevenciju terorizma trebaju sadržavati iste one elemente koje sadrži i terorizam: političko-socijalno-sigurnosni fenomen. To znači da protuterorističke strategije uključuju prvenstveno politička djelovanja (ali i socijalna, gospodarska i dr. djelovanja kao rezultat političkih odluka) i sigurnosna djelovanja te su fokusirane na četiri elementa:

•           na uzroke koje dovode do terorizma (diskriminacija, deprivacija, politička represija, socijalne, političke i ekonomske nepravde, podjarmljivanja, nizak životni standard, itd. što pogoduje nastanku i kadrovskom /re/strukturiranju terorističkih organizacija);

•           na sposobnosti terorističkih entiteta (reduciranje sposobnosti za izvršenje terorističkih akata);

•           na namjere terorističkih entiteta (pravodobno raspolaganje točnim analizama o namjerama terorističkih organizacija i utjecaj na namjeravane akcije);

•           na konkretne sigurnosne aktivnosti i protumjere. Te mjere uključuju: zaštita od terorizma (eng. protection), prevencija terorizma (eng. prevention), obavještajno istraživanje usmjereno na onemogućavanje izvršenja terorističkih akata i kazneno procesuiranje počinitelja terorističkih akata (eng. pursue) i odgovor na izvršene terorističke akte odnosno funkcioniranje u uvjetima krize kao posljedica izvršenja terorističkog akta (eng. respond).’’

Osvrćući se na situaciju u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Tonći Prodan ističe sljedeće: “Smatram da je generalno u Hrvatskoj prije svega nužno podignuti sigurnosnu svijest građana o mogućnosti nastanka kriznih situacija zbog različitih uzroka (prirodnih katastrofa, namjernih protupravnih aktivnosti i slično) kao i promišljanje o radnjama i postupcima građana i institucija u slučajevima nastanka određene krizne situacije. Također, potrebno je podignuti razinu pripravnosti svih odgovornih aktera, kako izradom sigurnosnih prosudbi, izradom planova postupanja s precizno definiranim zadaćama i odgovornostima svakog pojedinog aktera, a zatim i uvježbavanjem primjene izrađenih planova po određenim scenarijima. Tako bi se provjerilo jesu li planovi realni i provedivi, postoje li dostatni ljudski i materijalni kapaciteti te na osnovu rezultata vježbovnih aktivnosti raditi na korekcijama i nadopunama navedenih donesenih planova.’’ Na pitanje smatra li da Hrvatska dovoljno ulaže i radi na zaštiti od terorizma navodi kako ‘’Hrvatska nije dovoljno spremna za kvalitetnu reakciju u kriznim stanjima poglavito u preventivnom postupanju, fazi brze reakcije na događaj te u postupku brzog oporavka od posljedica krizne situacije.’’

Profesor Bilandžić dodaje kako Visoka škola za sigurnost može bitno pridonijeti u obrazovanju stručnjaka zaštite osoba i imovine kao ‘’kvalitetna i utemeljena obrazovna institucija za stručno obrazovanje u području studija sigurnosti generalno i studija (protu)terorizma partikularno. Kombinacija međunarodnog i hrvatskog akademskog, ali i velikog poslovnog iskustva pokazuje se kvalitetnom kombinacijom kada je riječ o kratkoročnim, ali i dugoročnim promišljanjima glede unaprjeđenja sustava kvalitete, međunarodne suradnje, uključenosti u domicilne i međunarodne projekte, povezanosti s državnim institucijama nacionalne sigurnosti i javno-privatnim u pogledu korporativne sigurnosti. U kadrovsku nastavnu strukturu recentno su uključeni vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci s međunarodnim ugledom iz okvira studija sigurnosti i studija (protu)terorizma što je startna garancija za postizanje visoke razine obrazovanja i stjecanja znanja. Kvalitetni i relevantni studijski programi istovremeno su i atraktivan profesionalni izazov. Ukupno, Visoka škola za sigurnost udarila je temelje za postizanje liderske uloge u određenim područjima sigurnosnih studija i studija (protu)terorizma. Time ostvaruje ne samo vlastite poslovne interese, već i zahtijevanu profesionalnu i relevantnu društvenu ulogu. Završetkom relevantnih studijskih programa, polaznici su osposobljeni za primjenu znanja i apliciranje za rad u profesionalnim institucijama sigurnosti generalno, i protuterorističkim sustavima partikularno. Dodatno, Visoka škola za sigurnost, partikularno, posjeduje i specijalizirane programe u sferi studija (protu)terorizma. Završetkom tih programa, polaznici imaju znanja za izravnu primjenu u pogledu zaštite osoba i imovine. Primjenjivost tih znanja očituje se u tri segmenta protuterorizma:  prevencija terorizma, zaštita od terorizma te u odgovoru na možebitno izvršene terorističke akte odnosno funkcioniranje u uvjetima krize kao posljedice izvršenja terorističkog akta. To su bitni primjeri orijentiranosti ka aplikativnosti stručnog obrazovanja i povezanosti stečenih znanja s realnim društvenim procesima i tržištem.’’

Profesor Prodan apostrofirao je ulogu Visoke škole za sigurnost u obrazovanju stručnjaka za protuterorizam ‘’na način da angažmanom svog profesorskog kadra iskusnog u ovoj problematici provodi edukaciju svojih studenata, ali i organiziranjem tematskih i javnih tribina putem kojih bi se educirala šira javnost o fenomenu terorizma i protuterorizma, kao i sudjelovanjem profesorskog kadra VSS-a i studenata na forumima, tribinama, kongresima koji u svom programu tretiraju ovu problematiku.’’

Profesor Prodan pri VSS-u također predaje i Osnove kriminalistike, s generalom pukovnikom mr.sc. Matom Laušićem, dobitnikom Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2022., a čiji recentni intervju možete pročitati na sljedećoj poveznici.