Održivi život – upravljanje stresom
U kontroliranim količinama i manjim vremenskim intervalima stres pomaže postizanju osobnih i profesionalnih ciljeva. Ako pogledamo graf ovisnosti pritiska i efikasnosti radnika, optimalna razina stresa daleko je od nule. Naprotiv, zdrava doza intenzivnih i zahtjevnih perioda pridonosi dinamici na radu, potiče nas da stvaramo i poboljšamo rezultate. Postojanje neopterećujuće tenzije čini nas kreativnima, fokusiranima i motiviranima na poslu.
Štetni efekti takvog pritiska naglašeni su kad on postaje obilan i dugotrajan. (Pre)velik broj radnih sati i zahtjevni rokovi za predaju projekata ili radova neki su od očiglednih uzroka toksičnog stresa. Jednostavnost zadataka također je jedan od kriterija koji utječu na pojavu pritiska na radu – svaka novost obično sa sobom donosi i stres, iz razloga što još nismo razvili mehanizme za nošenje s novim zadacima, ljudima i tehnologijama postavljenim pred nas.
Poticaj makar i lakših fizičkih aktivnosti tijekom radnog vremena može značajno povećati koncentraciju i održati razine stresa unutar prihvatljivih granica. Pozitivno okruženje i nagrađivanje dobro odrađenog posla može pridonijeti preobrazbi stresa u poticajni adrenalin i rezultirati povišenim uloženim naporima koji su smisleni motiviranom pojedincu. Čak i adekvatno osvjetljenje radnog prostora pokreće pozitivne biološke reakcije u našem tijelu. Sve ove značajke posao su s jedne strane menadžera ljudskih resursa, ali i dio zaštite radnika i njegovih osnovnih prava – dakle dio Stručnog Studija Sigurnosti.
Utopijski je promišljati radno mjesto kao ono potpuno oslobođeno od stresa, no njegove razine, učestalost pojavljivanja i utjecaj na ljude svakako trebaju biti praćeni i optimizirani. Opažanje ostvarivanja vrhunskih rezultata u stanju prisutnosti zdravog pogurivanja, tenzije i strastvenih diskusija pridonosi svijesti o tome da nije nužno izbjeći stres u potpunosti, ali trebamo paziti da on nije u zoni koja narušava produktivnost čovjeka i ima negativan utjecaj na njegovo zdravlje. Izgradnja kolektivnih kapaciteta i sustava podrške, prakticiranje empatije i stavljanje ljudi na prvo mjesto je etički i održivi put vođenja posla.