Ravnoteža privatnog i poslovnog života.
Više nego ikad prije, tijekom Covid pandemije linija između privatnog i profesionalnog je postala odveć mutna i nejasna – gotovo nečitljiva. Urede su zamijenili naši dnevni boravci. Djeca koja skaču i pjevaju u pozadini predavača koji pokušava održati Zoom prezentaciju postala su uobičajena, čak i simpatična pojava. Iako postoje značajne prednosti ovog tipa rada od kuće, poput uštede vremena i novca za putovanje u ured ili na sastanke, ravnoteža između posla i svakodnevnog života čini se izmijenjenom – ne nužno na posve pozitivan i lako kontroliran način.
Postavljanje vlastitih granica je ključno u privatnom i poslovnom životu.
Postavljanje vlastitih granica je ključno kako u privatnom životu, tako i na poslu. Svijest o vlastitim limitacijama treba biti jasno iskomunicirana suradnicima i nadređenima kako bismo održali svoje fizičko i mentalno zdravlje na visokoj razini. Pojedine su države, poput Švedske, krenule testirati može li smanjenje radnih sati rezultirati većom produktivnošću, tj. može li se obaviti jednak posao tijekom kraćeg radnog vremena kako bi ljudi bili slobodni za druge aktivnosti. Mnoge su zemlje, poput Francuske i Njemačke, nedavno donijele zakone koje štite radnike od poziva izvan radnog vremena, dajući im pritom slobodu da ne budu dostupni poslodavcu non-stop kroz razne komunikacijske kanale, što se čini kao značajan korak unaprijed. Kao što i naši telefoni trebaju vrijeme da se napune, tako i mi sami. Povremeno isključivanje od posla vraća nas kasnije čak jačima, spremnijima i često punim novih ideja.
Jasno definiranje prioriteta.
Jasno definiranje prioriteta pomaže vam pri donošenju važnih odluka. Primjerice, prihvaćanje povišice možda nije najpametnija odluka u slučaju kad imamo malu djecu kod kuće, jer to često povlaći i dodatne obveze, odgovornosti, i nerijetko produljeno radno vrijeme. S druge strane, takva bi odluka donijela financijsko olakšanje mladoj obitelji. Rijetko postoji ultimativno dobra ili loša odluka, jednostavno ona koja je u skladu s našim prioritetima u tom trenutku – ili nije. Čovjek treba biti iskren prema sebi, i vjeran svojim dugoročnim poslovnim ciljevima, ali ne treba zapostavljati i druge aspekte života. Svakako nije lako ostvariti tu ravnotežu, i ona biva kontinuirano redefinirana tijekom našeg profesionalnog života, pa čak i ranije – tijekom studiranja.
Nema ništa loše u ambicioznosti, dok god ona ne umanjuje kompleksnost čovjekovog bića – sa svim njegovim društvenim, psihološkim i fizičkim potrebama. Opuštajuće aktivnosti i hobiji koji nas vesele u slobodno vrijeme zdravi su i čine nas čak i boljim u našem poslu – bilo da je riječ o laganim večernjim šetnjama po kvartu, sportu, umjetnosti ili pikniku s ekipom u prirodi. Učestale lekcije o održivosti našeg poslovanja mogli bismo svakako nadopuniti razgovorima o održivosti našeg načina življenja također. Takve su diskusije ohrabrivanje i podržavanje na VSS-u, znajući da iza mnogih uspješnih i utjecajnih tvrtki stoje proaktivni, motivirani, sretni i ispunjeni ljudi.