Konferencija o sigurnosti, najrelevantniji međunarodni sigurnosni skup koji se tradicionalno održava u Munchenu, ove je godine bila poprilično dinamična. U tu svrhu, a temeljem recentno objavljenog izvješća (Munchen Security Report), Veleučilište studija sigurnosti približava Vam ključne zaključke događaja kojemu su nazočili državnici i izaslanici diljem svijeta kako bi raspravljali o globalnim sigurnosnim temama, koje se velikim dijelom poučavaju i pri našem Veleučilištu.
Jedan od temeljnih zaključaka jest sve veća multipolarnost svijeta, pri čemu se razvija sve više moćnih aktera na globalnoj mapi i to ne samo financijski, već i ideološki. S jedne strane to otvara mogućnosti za uključivije globalno upravljanje (uz posljedično veća ograničenja Sjedinjenim Američkim Državama), a s druge rizik od sukoba i potkopavanja učinkovite međunarodne suradnje. Svjedočimo i sve većoj polarizaciji, kako između, tako i unutar mnogih država, a uspon nacionalističkog populizma pojavljuje se u brojnim liberalnim demokracijama.
Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američku posthladnoratovsku strategiju liberalnog internacionalizma, držeći da međunarodni poredak koji su dobrim dijelom stvorile Sjedinjene Američke Države ne predstavlja mnogo dobroga. Posljedično, SAD možda odustaje od uloge jamca sigurnosti Europe, a što bi moglo predstavljati značajne posljedice za Ukrajinu.
Vanjska politika SAD-a u narednim godinama vjerojatno će biti oblikovana natjecanjem s Kinom, koja je najistaknutiji i najmoćniji zagovornik multipolarnosti. Za Europsku uniju, koja utjelovljuje liberalni međunarodni poredak, turbulencije toga poretka mogle bi predstavljati ozbiljan izazov. Ruski rat protiv Ukrajine i uspon nacionalističkog populizma u mnogim europskim društvima predstavljaju rizik za ključne elemente liberalne vizije zemalja unije.
Nadalje, u ovom stoljeću nijedna država nije uložila veće napore da preokrene međunarodni poredak od Rusije. Rusija predviđa multipolarni svjetski poredak sačinjen od tzv. “civilizacijskih država”, a istodobno se suočava sa sve većim ekonomskim posljedicama. Kritika indijskih vođa spram postojećeg međunarodnog poretka i njihovo prihvaćanje pojma multipolarnosti neodvojivo je povezano s indijskom težnjom za važnim mjestom među vodećim svjetskim silama. S druge strane, Japan je posebno zabrinut preslagivanjem globalnog statusa moći, ponajviše utjecajem Kine.
Međutim, to za njih nije novost i za to se već dugo pripremaju, a što dokazuje čitav niz nedavno poduzetih mjera. Brazilski čelnici na pojavu multipolarnog poretka gledaju kao na priliku za reformu zastarjelih struktura moći i davanje veće pažnje zemljama “Globalnog juga”. Iz tog razloga, Brazil je stavio reformu globalnog upravljanja navrh dnevnog reda prošlogodišnjeg predsjedanja G20, zajedno s drugim prioritetima globalnog juga poput smanjenja siromaštva i poboljšanja sigurnosti hrane. Međutim, brazilsku će tradicionalnu strategiju nesvrstanosti biti sve teže održavati uslijed rastućih geopolitičkih napetosti, a posebice nakon drugog Trumpova mandata.
Zaključno, uvažavajući činjenicu da se ne samo manje države, nego i velike sile, suočavaju sa sličnim rizicima (ponajprije okolišnim, socijetalnim i geopolitičkim), međunarodna se suradnja nameće ključnom. Međutim, u vremenu koje dolazi svjedočit ćemo koji su akteri moći (ne)spremni na koje oblike suradnje, pod kojim uvjetima i s kojim reperkusijama na međunarodni poredak, pa tako i na sigurnosne politike i prakse saveza i država.
Zainteresirani mogu cjelokupno izvješće pročitati ovdje.