Od 12. do 14. siječnja 2026. godine, u Beču je održana godišnja Euromoney Conference, jedno od najvažnijih europskih okupljanja posvećenih monetarnoj i fiskalnoj politici. Konferencija je okupila više od 800 sudionika visoke razine iz Europe i šire, uključujući ministre financija, predstavnike središnjih banaka, čelne ljude vodećih financijskih institucija, međunarodne investitore te ekonomiste Financial Timesa.
Među sudionicima konferencije bio je i profesor Veleučilišta studija sigurnosti dr. sc. Dario Silić, koji je pratio rasprave o budućnosti europske monetarne politike, upravljanju inflacijom i sve važnijoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike u složenom globalnom okruženju.
Rijetka koncentracija donositelja odluka
Posebna vrijednost ovogodišnje konferencije bila je iznimna koncentracija ključnih donositelja odluka koji izravno oblikuju europsku ekonomsku arhitekturu. Sudionici su imali priliku čuti razmišljanja i strateške smjernice ministara financija Austrije, Estonije, Gruzije, Hrvatske i Rumunjske, kao i visokih predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj, Financial Timesa te brojnih nacionalnih i međunarodnih institucija.
Takav višedimenzionalni pogled omogućio je dublje razumijevanje izazova s kojima se Europa suočava u području inflacije, javnih financija, stabilnosti tržišta kapitala i dugoročne gospodarske otpornosti.
Inflacija kao trajni izazov
Jedna od ključnih poruka konferencije bila je da se inflacija u europodručju više ne promatra kao prolazna pojava. Iako je došlo do smirivanja inflacijskih stopa u odnosu na razdoblje 2022.–2024., sudionici su se složili da su strukturni inflacijski pritisci i dalje prisutni, osobito u području energetike, tržišta rada i geopolitikom osjetljivih opskrbnih lanaca.
Istaknuto je kako se Europa udaljava od razdoblja iznimno niske inflacije kakvo je obilježilo pretpandemijsko razdoblje te da monetarna politika mora biti prilagođena dugotrajnijoj volatilnosti, a ne kratkoročnim poremećajima.
Novo monetarno razdoblje i pragmatičniji pristup
Rasprave su ukazale na pojavu onoga što se može opisati kao novo europsko monetarno razdoblje, obilježeno pragmatičnijim i realističnijim pristupom monetarnoj politici. Umjesto stroge doktrine, sve se više naglašava važnost vjerodostojnosti, učinkovitosti monetarne transmisije i aktivnog upravljanja odnosom između fiskalne i monetarne politike.
Sudionici su se složili da fiskalna politika više ne može djelovati neovisno o monetarnoj stabilnosti. Poseban naglasak stavljen je na potrebu ciljanih i privremenih fiskalnih mjera, ulaganja u energetsku sigurnost, digitalnu infrastrukturu i otpornost sustava, uz očuvanje povjerenja tržišta kapitala.
Važnost kapitalnih tržišta i institucionalne stabilnosti
S aspekta financijskih institucija i investitora istaknuto je kako će trošak kapitala u Europi dugoročno ostati viši nego u prethodnim godinama. Investitori sve više diferenciraju rizike među državama i sektorima, pri čemu se posebno vrednuju institucionalna stabilnost, vjerodostojna politika i reformski kapacitet.
Ove poruke imaju snažne implikacije ne samo za javne financije, već i za dugoročni gospodarski razvoj, investicije i sigurnost ekonomskih sustava.
Zaključna razmatranja
Sudjelovanje profesora Veleučilišta studija sigurnosti na Euromoney Conference 2026 potvrđuje važnost povezivanja akademske zajednice s aktualnim globalnim ekonomskim i sigurnosnim raspravama. Konferencija u Beču ponudila je vrijedan uvid u smjer u kojem se razvija europska monetarna i fiskalna politika – smjer koji je oprezniji, strateškiji i pragmatičniji nego u prethodnom desetljeću.
Za akademsku zajednicu, donositelje odluka i stručnjake iz prakse, ovakvi skupovi predstavljaju priliku za razumijevanje budućih trendova koji će izravno utjecati na ekonomsku stabilnost, sigurnost i otpornost europskih društava.