2/25

Vijeće Veleučilišta Veleučilišta studija sigurnosti na sjednici održanoj dana 06.03.2023. donijelo
je Pravilnik o cjeloživotnom učenju (KLASA: 602-04/23-03/52, URBROJ: 251-376-06-23-190), a
na sjednici održanoj dana 23.09.2025. donijelo je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o
cjeloživotnom učenju (KLASA: 600-01/25-05/03, URBROJ: 251-376-01-10).

Pročišćeni tekst Pravilnika o cjeloživotnom učenju obuhvaća Pravilnik o cjeloživotnom učenju
Veleučilišta studija sigurnosti od 6. ožujka 2023. godine i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o
cjeloživotnom učenju Veleučilišta studija sigurnosti od 23. rujna 2025. godine.

PRAVILNIK O CJELOŽIVOTNOM UČENJU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Cjeloživotno učenje su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unaprjeđivanje
kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, koriste se na spolno
neutralan način i odnose se jednako na ženski i muški spol.

(3) Program cjeloživotnog učenje mogu upisati i strani državljani pod istim uvjetima.

Članak 2.

(1) Usmjerenost prema cjeloživotnom učenju predstavlja strateško opredjeljenje Veleučilišta.
(2) Za potrebe cjeloživotnog učenja Veleučilište može izvoditi različite programe stručnog

osposobljavanja i usavršavanja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom
zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz
Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe
promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja
kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij.

Članak 3.

(1) Povjerenstvo za cjeloživotno učenje (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) tijelo je Veleučilišta

koje skrbi o sustavu cjeloživotnog učenja na Veleučilištu.
(2) Nositelj programa cjeloživotnog učenja koji su predmet ovog Pravilnika je Veleučilište.

II. VRSTE PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Članak 4.

(1) Programi cjeloživotnog učenja su različiti obrazovni programi koji se ne smatraju studijem

u smislu Zakona te se temelje na načelima cjeloživotnog učenja. Program stručnog
usavršavanja za potrebe cjeloživotnog može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa
tržištu rada.

(2) Programi mogu biti organizirani u obliku predavanja, seminara, tečajeva, radionica i u

3/25

drugim nastavnim oblicima uključujući webinare i druge nastavne oblike putem interneta.
(3) Programi se mogu izvoditi sa ili bez stjecanja ECTS bodova.

Članak 5.

Vrste programa

(1) Programi koji se izvode s mogućnošću stjecanja ECTS bodova su:

a) razlikovni programi u postupku stjecanja stručnog naziva
b) programi stjecanja znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog studijskog
programa;
c) ostali programi usavršavanja s ECTS bodovima.

(2) Programi koji se izvode bez mogućnosti stjecanja ECTS bodova su:
a) programi osposobljavanja i usavršavanja bez ECTS bodova;
b) drugi programi cjeloživotnog učenja koje donose ovlaštena tijela, a koji ne pripadaju u
kategorije a), b), c) iz stavka 1. ili u kategoriju a) iz stavka 2. ovog članka.

Razlikovni programi u postupku stjecanja stručnog naziva

Članak 6.

(1) Razlikovni programi u postupku stjecanja stručnog naziva su programi čijim završetkom
polaznici stječu pravo polaganja ispita na specijalističkim diplomskim stručnim studijima
Veleučilišta koji su prethodno upisali.

Programi stjecanja znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog studijskog
programa

Članak 7.

(1) Stjecanje znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog studijskog programa je

oblik cjeloživotnog učenja u kojem polaznici koji nemaju formalan status studenta mogu
upisati i polagati ispite na pojedinim predmetima u okviru postojećeg akreditiranog
studijskog programa.

(2) Po završetku programa te izvršenju obveza polaznicima se izdaje potvrda o uspješnom
završetku programa cjeloživotnog učenja. Polaznici stječu ECTS bodove propisane
studijskim programom za predmete koje su položili.

(3) U okviru ove vrste cjeloživotnog programa pristupnici mogu steći najviše 30 ECTS bodova u
jednoj akademskoj godini iz pojedinog akreditiranog studijskog programa koji se izvodi na
Veleučilištu. Ove programe mogu upisati:
a. Pristupnici koji su prethodno završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje ako se
radi o dijelu akreditiranog preddiplomskog stručnog studijskog programa;
b. Pristupnici koji su prethodno završili preddiplomski stručni ili preddiplomski sveučilišni

4/25

studij ako se radi o dijelu akreditiranog specijalističkog diplomskog stručnog studija.
(4) Za programe iz ovog članka ne provodi se poseban postupak vrednovanja, jer se radi o već

akreditiranim studijskim programima. Postupak prijave takvih programa i procedura
njihovog odobrenja opisani su u člancima 13., 27. i 28. ovog Pravilnika.

Ostali programi usavršavanja s ECTS bodovima

Članak 8.

(1) Ostali programi usavršavanja s ECTS bodovima mogu biti organizirani u sljedećim oblicima:
ciklusi predavanja, seminari, tečajevi, radionice i drugi slični oblici prenošenja znanja.

(2) Programi iz stavka 1. ovog članka nose najmanje 1, a najviše 30 ECTS bodova.
(3) Programe iz stavka 1. ovog članka mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili

najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje.
(4) Za ove programe provodi se postupak vrednovanja propisan ovim Pravilnikom.

Programi osposobljavanja i usavršavanja bez ECTS bodova

Članak 9.

(1) Programi osposobljavanja i usavršavanja bez ECTS bodova mogu biti organizirani u

sljedećim oblicima: ciklusi predavanja, seminari, tečajevi, radionice i drugi slični oblici
prenošenja znanja.

(2) Programi iz stavka 1. ovog članka ne nose ECTS bodove.
(3) Programe osposobljavanja mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili najmanje

osnovnoškolsko obrazovanje, a usavršavanja najmanje srednjoškolsko ukoliko ovlašteno
tijelo nije propisalo drugačije.

(4) Za ove programe provodi se postupak vrednovanja propisan ovim Pravilnikom.
(5) Za svaki pojedini program osposobljavanja i usavršavanja na kojem se ne stječu ECTS

bodovi Povjerenstvo utvrđuje postoji li potreba za njegovim vrednovanjem. Potreba se
utvrđuje ovisno o sadržaju, svrsi, predviđenom trajanju programa te profilu polaznika
kojima su namijenjeni. Ako se utvrdi potreba za vrednovanjem ovih programa, postupak
vrednovanja provodi se u skladu s ovim Pravilnikom.

Drugi programi cjeloživotnog učenja

Članak 10.

(1) Pod drugim programima cjeloživotnog učenja podrazumijevaju se oni programi koji su po
svojoj svrsi i sadržaju programi cjeloživotnog učenja, a ne mogu se klasificirati u jednu od
vrsta programa definiranih člancima 6., 7., 8. i 9. ovog Pravilnika. To su, primjerice,
programi koje donose ovlaštena tijela izvan Veleučilišta.

(2) Ovom vrstom programa u pravilu se ne mogu stjecati ECTS bodovi, osim ako ovlašteno
tijelo koje propisuje uvjete izvođenja programa nije propisalo drugačije.

(3) Ovu vrstu programa u pravilu mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili najmanje
osnovnoškolsko obrazovanje, osim ako ovlašteno tijelo koje propisuje uvjete izvođenja
programa nije propisalo drugačije.

5/25

(4) Za ovu vrstu programa Povjerenstvo utvrđuje je li predloženi program u skladu s
odredbama ovog Pravilnika te u skladu s člankom 27. ovog Pravilnika dostavlja Vijeću
veleučilišta zaključak kojim predlaže usvajanje ili odbijanje programa.

III. VREDNOVANJE PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Članak 11.

(1) Postupak vrednovanja prijedloga programa cjeloživotnog učenja provodi se kako bi se
utvrdilo ispunjavaju li programi i izvoditelji programa nužne uvjete te standarde kvalitete
koji su propisani postojećim pravilnicima i drugim pravnim aktima Veleučilišta te pozitivnim
pravnim propisima Republike Hrvatske.

(2) Postupak vrednovanja prema kriterijima utvrđenim ovim Pravilnikom provodi se i za
programe cjeloživotnog učenja koji su već vrednovani na drugom domaćem ili stranom
visokom učilištu ako Povjerenstvo to smatra opravdanim. Postupak vrednovanja provodi
Povjerenstvo za cjeloživotno učenje.

Zahtjev za vrednovanje programa

Članak 12.

(1) Program cjeloživotnog učenja (dalje u tekstu: Program) može predložiti svaki nastavnik i
drugi zaposlenik Veleučilišta, u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

(2) Programu se prilaže mišljenje predstojnika Katedre nastavnika koji predlaže program.
(3) Program može biti predložen i organiziran u suradnji s partnerima izvan Veleučilišta i

(s profesionalnim udrugama, institucijama, tijelima državne i lokalne uprave i samouprave
i ostalim partnerima).

(4) Postupak vrednovanja prijedloga programa cjeloživotnog učenja pokreće se zahtjevom za
vrednovanje koji se podnosi Povjerenstvu.

(5) Zahtjev treba sadržavati sljedeće elemente:
• prijedlog novog programa cjeloživotnog učenja koji sadrži opis programa, opis

prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje programa, financijsku analizu, tj. studiju
izvodljivosti te načine osiguravanja kvalitete i praćenja uspješnosti izvedbe programa;

• životopise nastavnika (izvoditelja programa). Zahtjev treba biti izrađen na obrascima
koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

(6) Zahtjev se podnosi najmanje dva (2) mjeseca prije planiranog početka izvođenja programa,
a u slučaju da se radi o programu koji donosi ovlašteno tijelo najmanje šest (6) mjeseci.

(7) Program se može početi izvoditi nakon pozitivne odluke Vijeća Veleučilišta i Odluke
Upravnog vijeća Veleučilišta kojom se potvrđuje Odluka Vijeća Veleučilišta (ako se radi o
programu koji ne donosi ovlašteno tijelo) odnosno nakon zaprimanja pozitivne odluke
ovlaštenog tijela.

Prijava programa za stjecanje znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog
studijskog programa

Članak 13.

6/25

(1) Uvjete izvođenja programa za stjecanje znanja, vještina i kompetencija u okviru

akreditiranog studijskog programa koji temeljem ovog Pravilnika ne prolaze postupak
vrednovanja propisuje Veleučilište.

(2) Predlagatelj ove vrste programa podnosi Povjerenstvu zahtjev za izvođenjem programa.
Zahtjev mora sadržavati:
• naziv akreditiranog studijskog programa s naznačenim popisom predmeta i brojem

ECTS bodova koji se mogu pohađati i polagati u okviru programa cjeloživotnog učenja;
• uvjete upisa na program;
• način izvođenja nastave;
• minimalan broj polaznika;
• prijedlog cijene programa.

(3) Povjerenstvo donosi Zaključak o prijedlogu programa sukladno članku 27. ovog Pravilnika.

Elementi prijedloga programa cjeloživotnog učenja

Članak 14.

Prijedlog programa cjeloživotnog učenja koji se upućuje na vrednovanje mora sadržavati
sljedeće elemente:
• opći dio;
• opis programa;
• financijsku analizu, tj. studiju izvodljivosti.

Opći dio prijedloga programa

Članak 15.

Opći dio prijedloga programa mora sadržavati sljedeće elemente:
• naziv programa;
• predlagatelja programa, nositelja programa i izvoditelje programa;
• ciljeve programa i ishode učenja, odnosno opće i specifične kompetencije te vještine i

znanja koje će polaznik steći završetkom programa;
• trajanje programa;
• ciljnu skupinu polaznika;
• uvjete upisa na program;
• uvjete za završetak programa.

Opis programa

Članak 16.

(1) Opis programa (Prilog 1) mora sadržavati sljedeće elemente:
• okvirni sadržaj, tj. opis svake pojedine cjeline programa ako postoji (predmeti, moduli);
• broj sati izvođenja programa;
• oblike izvođenja programa (predavanja, seminari, vježbe, radionice i sl.);

7/25

• kadrovske uvjete;
• prostor i oprema;
• način sudjelovanja polaznika u izvedbi programa;
• bodovnu vrijednost ECTS bodova s obrazloženjem (ukoliko se programom stječu ECTS

bodovi);
• načine provjere znanja (ishoda učenja) ukoliko je predviđeno programom (obavezno

ako se programom stječu ECTS bodovi);
• načine polaganja ispita ukoliko je predviđen programom;
• popis literature;
• način završetka programa (za programe kojima se stječu ECTS bodovi obvezna je

provjera stečenog znanja kroz završni ispit).
(2) Ako se predviđa izvedba programa kroz učenje na daljinu (on-line oblik učenja) potrebno je

u Opisu programa dokazati da postoje osnovni preduvjeti za izvođenje programa u takvom
obliku. Obrazloženje mora sadržavati svrhu predlaganja programa u on-line obliku,
infrastrukturne, organizacijske i tehničke resurse za uspješnu izvedbu programa.

Financijska analiza – studija izvodljivosti

Članak 17.

Financijska analiza (Prilog 2), tj. studija izvodljivosti mora sadržavati sljedeće elemente:

• mjesto izvođenja programa;
• podatke o prostoru i opremi predviđenoj za izvođenje programa;
• podatke o predlagatelju programa koji mora biti u nastavnom zvanju ili znanstveno-

nastavnom zvanju te koji svojim kompetencijama zadovoljava potrebe predloženog
programa;

• podatke o izvoditeljima programa (nastavnici i suradnici koji sudjeluju u izvedbi
programa);

• optimalan broj polaznika programa s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika i/ili
suradnika;

• procjenu ukupnih troškova za izvedbu programa;
• upisnu cijenu programa po polazniku;
• način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa.

Stjecanje i utvrđivanje ECTS bodova

Članak 18.

(1) Priznavanje ECTS bodova koji se predlažu za određeni program cjeloživotnog učenja
vrednovat će se prema kriterijima i mjerilima opisanim Europskim sustavom prijenosa
bodova (ECTS).

(2) Europski sustav prijenosa bodova uključuje:
• precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja za svaki predmet ili modul;
• utvrđivanje radnog opterećenja polaznika za sve predviđene aktivnosti u svakom

predmetu ili modulu;
• određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki definirani ishod učenja;

8/25

• određivanje načina bodovanja, tj. ocjenjivanja svake pojedine aktivnosti.
(3) ECTS bodovi su numerička vrijednost pridodana pojedinom predmetu ili modulu koja

odražava rad polaznika potreban za ispunjavanje svih predviđenih obveza.
(4) Jedan (1) ECTS bod iznosi 25 do 30 radnih sati polaznika, uključujući nastavu, samostalan

rad, ispite
i druge aktivnosti potrebne za polaganje ispita.

(5) ECTS bodovi stječu se nakon uspješno izvršenih svih predviđenih ispitnih obveza i primjene
odgovarajućih metoda za procjenjivanje utvrđenih ishoda učenja, tj. nakon položenog
ispita.

Priznavanje već vrednovanog programa cjeloživotnog učenja

Članak 19.

Postupak vrednovanja prema kriterijima utvrđenim ovim Pravilnikom provodi se i za programe
cjeloživotnog učenja koji su već vrednovani na drugom domaćem ili stranom visokom učilištu
ako Povjerenstvo to smatra opravdanim.

Cijena programa cjeloživotnog učenja

Članak 20.

Iznos cijene programa cjeloživotnog učenja određuje nositelj programa na temelju prijedloga
predlagatelja programa i Povjerenstva za cjeloživotno učenje.

Izvoditelji programa

Članak 21.

(1) Izvoditelji programa cjeloživotnog učenja su nastavnici i suradnici.
(2) Nastavnici koji izvode veći dio programa moraju biti u nastavnim ili znanstveno-nastavnim

zvanjima. Nastavnici u suradničkom zvanju asistent mogu izvoditi određene oblike
programa.

(3) Vanjski suradnici koji nisu izabrani u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje (npr.
stručnjaci iz prakse) mogu izvoditi dio nastave u okviru programa cjeloživotnog učenja.
Vanjski suradnici iz ovog stavka ne mogu izvoditi ispite i druge oblike provjere znanja koji
su predviđeni programom ako se programom stječu ECTS bodovi.

(4) Nastavnici i suradnici mogu sudjelovati u izvedbi programa isključivo uz suglasnost nositelja
programa.

Potvrda

Članak 22.

(1) Nakon završenog programa cjeloživotnog učenja Veleučilište kao nositelj programa izdaje
polazniku potvrdu.

(2) Izgled i sadržaj potvrde koja se izdaje polazniku određuje nositelj programa.

9/25

(3) Izgled i sadržaj potvrde mogu se odrediti u skladu s normativnim aktom drugog ovlaštenog
tijela (npr. ministarstvo) koje podržava određeni program cjeloživotnog učenja.

(4) U pismohrani nositelja programa (Veleučilište) vodi se posebna evidencija s popisom
polaznika kojima su izdane potvrde o uspješno završenom programu.

Polaznici programa cjeloživotnog učenja

Članak 23.

(1) Polaznici programa cjeloživotnog učenja moraju ispunjavati uvjete za upis odnosno

pohađanje programa koji ovise o vrsti i svrsi programa cjeloživotnog učenja.
(2) Tabelarni prikaz odnosa nužnog prethodnog obrazovanja polaznika i vrste, odnosno razine

programa cjeloživotnog učenja nalazi se u Prilogu 3 ovog Pravilnika.
(3) Polaznici svih programa cjeloživotnog učenja koji su predmet ovog Pravilnika upisom

programa ne stječu status studenta.
(4) Obveze polaznika programa cjeloživotnog učenja propisane su u opisu programa.

Nadležnost Povjerenstva za cjeloživotno učenje

Članak 24.

(1) Nakon što zaprimi zahtjev za vrednovanje prijedloga programa cjeloživotnog učenja,

Povjerenstvo za cjeloživotno učenje u roku od 7 radnih dana od zaprimanja zahtjeva
utvrđuje sadrži li prijedlog programa formalne elemente predviđene odredbama članaka
12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovog Pravilnika.

(2) Ako Povjerenstvo za cjeloživotno učenje utvrdi da je prijedlog nepotpun, tj. da sadržaj
predloženog programa nije u skladu s ovim Pravilnikom, od predlagatelja programa zatražit
će dopunu prijedloga u roku koji ne može biti duži od 30 dana.

(3) Prijedlog koji sadrži sve formalne elemente predviđene ovim Pravilnikom predaje se u
postupak vrednovanja.

Recenzenti programa cjeloživotnog učenja

Članak 25.

(1) Predsjednik Povjerenstva u roku od 7 dana od zaprimanja prijedloga programa
cjeloživotnog učenja bira dva recenzenta koji će vrednovati prijedlog programa.

(2) Recenzenti su nastavnici Veleučilišta izabrani u nastavna ili znanstveno-nastavna zvanja, a
po potrebi i uz obrazloženje Povjerenstva, prijedlog programa mogu vrednovati i nastavnici
u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju nekog drugog visokog učilišta. Ova iznimka
ne vrijedi za razlikovne cjeloživotne programe.

Recenzentski postupak

Članak 26.

10/25

(1) Recenzenti ispunjavaju obrazac za recenziju (Prilog 4) prijedloga programa cjeloživotnog
učenja u kojem utvrđuju ispunjava li prijedlog nužne uvjete i standarde izvođenja,
procjenjuju kvalitetu i izvedivost programa cjeloživotnog učenja te vrednuju:
• može li se obrazloženje bodovne vrijednosti izražene u ECTS bodovima prihvatiti s

obzirom na elemente opisa programa i njegovu studiju izvodljivosti;
• je li prijedlog programa usklađen s odredbama ovog Pravilnika;
• hoće li se njegovim izvođenjem osigurati realizacija postavljenog cilja programa;
• osigurava li struktura prijedloga programa predviđene ishode učenja; - postoje li interni

mehanizmi za praćenje kvalitete postignutih ishoda učenja;
• odgovara li trošak izvođenja programa njegovom sadržaju.

(2) Rok za izradu recenzije programa je 15 dana od dana slanja programa recenzentima.
(3) Recenzentski postupak je anoniman.

Zaključak Povjerenstva

Članak 27.

Povjerenstvo je obvezno u roku od 40 dana od zaprimljenog zahtjeva za vrednovanjem
prijedloga programa donijeti Zaključak o prijedlogu programa cjeloživotnog učenja s
prijedlogom za:

• usvajanje i donošenje odluke o ustroju i izvedbi predloženog programa cjeloživotnog
učenja ili

• odbijanje predloženog programa cjeloživotnog učenja
• upućivanje predloženog programa ovlaštenom tijelu.

Usvajanje prijedloga programa

Članak 28.

(1) Prijedlog programa cjeloživotnog učenja koji ne donosi ovlašteno tijelo usvaja Vijeće
Veleučilišta na prijedlog Povjerenstva i dostavlja Upravnom vijeću na donošenje Odluke
kojom se potvrđuje Odluka Vijeća Veleučilišta.

(2) Program koji donosi ovlašteno tijelo dostavlja se Vijeću veleučilišta nakon pozitivne odluke
ovlaštenog tijela na uvid.

(3) U slučaju odbijanja predloženog programa cjeloživotnog učenja, predlagatelj programa ima
pravo jednom ponoviti zahtjev za vrednovanjem programa istog naziva i sadržaja.

Postupak izmjene i dopune programa cjeloživotnog učenja

Članak 29.

(1) Ako je riječ o izmjenama i dopunama programa iz članka 9. ovog Pravilnika, predlagatelj
dostavlja Povjerenstvu obavijest u kojoj su navedene sve izmjene i dopune programa.

(2) Ako je riječ o izmjenama ili dopunama programa iz članaka 6., 7. i 8. ovog Pravilnika gdje
izmjene ili dopune predmeta ukupno iznose 30 % ili manje svih ECTS bodova programa,
odnosno ako se izmjene ili dopune odnose na sljedeće:
• uvođenje novih predmeta i zamjena postojećih;

11/25

• preraspodjela broja nastavnih sati i broja ECTS bodova između predmeta;
• sve izmjene i dopune u ishodima učenja,
• ažuriranje literature;
• preraspodjela broja ECTS bodova unutar ukupnog broja na nekom predmetu;
• preraspodjela broja nastavnih sati za različite oblike nastave unutar predviđenog broja

za predmet;
• izvedbeni planovi kroz koje je moguće mijenjati obveze polaznika za određeni predmet;
• određivanje uvjeta upisa programa;
• promjena naziva predmeta bez izmjena sadržaja;
• promjena naziva programa bez izmjena sadržaja;
• promjena nositelja predmeta;

(3) Predlagatelj podnosi Zahtjev za izmjenom i dopunom istog programa cjeloživotnog učenja.
U Zahtjevu trebaju biti navedene sve izmjene i dopune programa. Zahtjev se podnosi
Povjerenstvu.

(4) Ako je riječ o izmjenama ili dopunama programa iz članaka 6., 7. i 8. ovog Pravilnika gdje
promjene, izmjene ili dopune predmeta ukupno iznose 31 % ili više svih ECTS bodova
programa, ili su promijenjeni nositelj ili izvoditelji programa i mjesto izvođenja, ponovit će
se postupak vrednovanja opisan ovim Pravilnikom.

(5) Odluku o izmjenama i dopunama programa cjeloživotnog učenja iz članaka 6., 7. i 8. ovog
Pravilnika donosi Vijeće Veleučilišta.

Povjerenstvo za cjeloživotno učenje

Članak 30.

(1) Povjerenstvo iz članka 3. ovoga Pravilnika zaduženo je za provođenje postupka vrednovanja
programa cjeloživotnog učenja, osiguravanje kvalitete na ovim programima te druge poslove
vezane uz programe cjeloživotnog učenja na Veleučilištu.

(2) Povjerenstvo čine tri člana (predsjednik i dva člana).

(3) Predsjednik Povjerenstva je voditelj Centra za cjeloživotno učenje Veleučilišta, a dva člana
Povjerenstva imenuje dekan Veleučilišta iz reda nastavnika Veleučilišta.

IV. USTROJ I IZVEDBA PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Voditelj programa

Članak 31.

(1) Voditelj programa je odgovoran za izvedbu programa cjeloživotnog učenja.
(2) Voditelj programa:

• priprema prijedlog programa i početak odvijanja programa;
• u dogovoru s nastavnicima utvrđuje raspored nastave;

12/25

• prati evidenciju upisanih polaznika, financijske rezultate upisa i trošenja sredstava;
• skrbi o dokumentaciji i drugim aktima u vezi s programom;
• nakon održanog programa podnosi Povjerenstvu pisano izvješće o provedbi programa;
• vodi druge administrativne poslove vezane uz program.

(3) Voditelj programa ne mora biti predlagatelj programa.
(4) Voditelj programa mora biti u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju te svojim

kompetencijama zadovoljavati potrebe predloženog programa.
(5) Voditelja programa imenuje dekan Veleučilišta.
(6) Voditelju u radu pomažu stručne službe Veleučilišta.

Evidencija polaznika

Članka 32.

(1) Evidencija polaznika vodi se u posebnoj evidenciji programa za cjeloživotno učenje na

Veleučilištu.
(2) Voditelj programa dostavlja osobi zaduženoj za vođenje evidencije polaznika svu

dokumentaciju vezanu uz uvjete upisa i izvođenje programa.
(3) Pojedinosti vođenja evidencije polaznika sadržane su u svakom usvojenom programu

cjeloživotnog učenja.

Izvješće o provedbi programa

Članak 33.

Izvješće o provedbi programa sadrži sažetak provedbe programa, ocjenu uspješnosti provedbe
programa, rezultate provedene ankete, broj i profil polaznika, rezultate ispita te financijsku
analizu programa (ostvarene prihode i rashode).

Izvedba programa cjeloživotnog učenja

Članak 34.

(1) Izvedbeni plan programa cjeloživotnog učenja mora sadržavati:

• definiran početak i završetak izvedbe programa;
• definirane termine izvedbe programa s okvirnim temama i nastavnicima te definiranim

mjestom i vremenom izvođenja programa ili njegovih dijelova (uključujući termine
provjere znanja ako su predviđene).

(2) Izvedbeni plan mora biti dostupan polaznicima najmanje 5 dana prije početka odvijanja
programa.

Završetak programa

Članak 35.

(1) Program cjeloživotnog učenja završava ispunjavanjem svih obveza polaznika, što ovisno o
vrsti i sadržaju programa može uključiti polaganje završnog ispita.

13/25

(2) Izvedbenim planom programa potrebno je predvidjeti najmanje 2 termina završnog ispita,
redoviti i popravni.

Članak 36.

(1) Polaznik koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na završnom ispitu bilo da se radi o

negativnoj ili pozitivnoj ocjeni ima pravo prigovora na ocjenu u roku od 5 radnih dana
od dana kad mu je ocjena priopćena.

(2) Prigovor iz prethodnog stavka polaznik podnosi putem platforme na kojoj se program
cjeloživotnog učenja održava ili u pisanom obliku voditelju programa, a o prigovoru
polaznika odlučuje povjerenstvo koje čini predmetni nastavnik te dva nastavnika koje
imenuje dekan u roku od 48 sati od dana primitka prigovora.

(3) Temeljem prigovora polaznika koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na završnom
ispitu ili ocjenom pismenog ispita ili pismenog dijela ispita povjerenstvo će ponovno
ocijeniti postojeći pisani ispit ili pismeni dio ispita odnosno utvrditi ocjenu na završnom
ispitu.

(4) Temeljem prigovora polaznika koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na usmenom
ispitu odnosno usmenom dijelu ispita ponoviti će se usmeni ispit odnosno usmeni dio
ispita pred povjerenstvom najkasnije u roku od dva radna dana od dana imenovanja
povjerenstva.

(5) Odluku o rezultatu ispita povjerenstvo donosi većinom glasova, te je odluka konačna.

Evidencija i izvještavanje

Članak 37.

Povjerenstvo za cjeloživotno učenje dužno je voditi evidenciju o vrednovanim, usvojenim i
održanim programima cjeloživotnog učenja.

Članak 38.

(1) Povjerenstvo za cjeloživotno učenje dužno je jednom godišnje podnositi Vijeću veleučilišta

izvještaj o vrednovanim, usvojenim i održanim programima cjeloživotnog učenja u
prethodnoj kalendarskoj godini.

(2) Izvještaj mora sadržavati podatke o:
• nazivu i broju vrednovanih, usvojenih i održanih programa cjeloživotnog učenja;
• informacije o pojedinom održanom programu na temelju Izvješća voditelja programa.

Izvedba programa cjeloživotnog učenja kao učenja na daljinu

Članak 39.

(1) Programi cjeloživotnog učenja mogu se izvoditi i u obliku učenja na daljinu.
(2) Program cjeloživotnog učenja kojim se stječu znanja, vještine i kompetencije u okviru

16/25

Prilog 1 (članak 12. – članak 17.)

Veleučilište studija sigurnosti
Veslačka 2a
10 000 Zagreb

OBRAZAC ZA PRIJAVU PRIJEDLOGA PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

1. UVOD
Razlozi za predlaganje i pokretanje programa,…; vrsta programa (prema članku 7. Pravilnika
o cjeloživotnom učenja)

2. OPĆI DIO
▪ Naziv programa

▪ Predlagatelj, nositelj i izvoditelj(i) programa

▪ Ciljevi programa i ishodi učenja

▪ Trajanje programa
Predviđen broj sati/modula/semestara; broj ECTS bodova (ovisi o vrsti programa)

▪ Ciljana skupina polaznika

▪ Uvjeti upisa na program
Navesti studijske programe ili institucije s kojih je moguć upis na predloženi program

▪ Uvjeti za završetak programa
Završni rad/ispit, potvrda, broj stečenih ECTS bodova (ovisi o vrsti programa)

18/25

Prilozi uz Obrazac za prijavu prijedloga programa cjeloživotnog učenja

Tablica 1: Opis programa/predmeta/modula

1. OPĆE INFORMACIJE
▪ Naziv programa/predmeta/modula

▪ Izvoditelj(i)/nastavnici

▪ Bodovna vrijednost ECTS bodova s obrazloženjem i ishodima učenja
(ovisi o vrsti programa)

2. OPIS
▪ Okvirni sadržaj programa/predmeta/modula

▪ Oblici izvođenja nastave i broj sati
(predavanja, seminari, vježbe, radionice i sl. .- ovisi o vrsti programa)

▪ Način sudjelovanja polaznika u izvedbi nastave

▪ Nastavne metode

▪ Način provjere znanja i način polaganja ispita

▪ Popis literature

20/25

Prilog 2 (članak 18.)

Veleučilište studija sigurnosti
Veslačka 2a
10 000 Zagreb

OBRAZAC ZA FINANCIJSKU ANALIZU (STUDIJU IZVODLJIVOSTI) PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG

UČENJA

4. OPĆI DIO
▪ Mjesto izvođenja programa

▪ Podaci o prostoru i opremi

▪ Predlagatelj programa
Predlagatelj programa treba biti u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju, te imati
kompetencije s kojima zadovoljava potrebe predloženog programa

▪ Podaci o izvoditeljima programa
Navesti izvoditelje programa (nastavnike i suradnike) koji sudjeluju u izvedbi programa i
kompetencije s kojima zadovoljavaju potrebe predloženog programa

▪ Broj polaznika programa
Navesti najmanji, optimalan i najveći broj polaznika programa s obzirom na raspoloživ
prostor, opremu, broj izvoditelja programa, financijske pokazatelje

5. FINANCIJSKI DIO
▪ Procjena ukupnih troškova
Navesti iznos ukupnih troškova na temelju kalkulacije iz Priloga

▪ Upisna cijena programa po polazniku

22/25

Prilog: Proračun programa cjeloživotnog učenja

R. br. Opis Mjera Količina Iznos po
jedinici

(kn)

Ukupan
iznos
(kn)

1. Prihodi
1.1. Prihodi od upisnine osoba
1.2. Ostali prihodi
1.3. Ukupni prihodi
2. Troškovi
2.1. Troškovi Izvoditelja
Osoba 1 sati
Osoba 2
Osoba 3
…
2.2. Ostali troškovi
Najam prostora
Režije
Administrator
Naknada Veleučilištu % od

prihoda
-

Materijali
…
2.3. Ukupni troškovi
3. Financijski rezultat

(1.3. – 2.3.)

23/25

Prilog 3. Tabelarni prikaz

Vrsta programa Oblik ECTS
bodovi

Minimalno prethodno obrazovanje

Razlikovni programi u
postupku stjecanja
stručnog naziva

0 Preddiplomski stručni ili
preddiplomski sveučilišni studij

Programi stjecanja
znanja, vještina i
kompetencija u okviru
akreditiranog studijskog
programa

Predmeti
(kolegiji) iz
akreditiranih
studijskih
programa

1-30 Četverogodišnje srednjoškolsko
obrazovanje za predmete
preddiplomskih stručnih studija;
preddiplomski stručni studij ili
preddiplomski sveučilišni studij za
predmete specijalističkih diplomskih
stručnih studija

Ostali programi
usavršavanja s ECTS
bodovima

Ciklusi
predavanja,
seminari,
tečajevi,
radionice i sl.

1-30 Četverogodišnje srednjoškolsko
obrazovanje

Programi usavršavanja
bez ECTS bodova

Ciklusi
predavanja,
seminari,
tečajevi,
radionice i sl.

0 Srednjoškolsko obrazovanje

Programi
osposobljavanja bez
ECTS bodova

Ciklusi
predavanja,
seminari,
tečajevi,
radionice i sl.

0 Osnovna škola

Programi koje donose
ovlaštena tijela (drugi
programi cjeloživotnog
učenja)

Ciklusi
predavanja,
seminari,
tečajevi,
radionice i sl.

0 Propisano od strane ovlaštenog
tijela

24/25

Prilog 4 (članak 27.)

Veleučilište studija sigurnosti
Veslačka 2a
10 000 Zagreb

OBRAZAC ZA RECENZIJU PRIJEDLOGA PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

1. OPRAVDANOST PRIJEDLOGA PROGRAMA
▪ Jesu li u prijedlogu navedeni razlozi za predlaganje programa opravdani?
Obrazložiti

▪ Je li predloženi studijski program usklađen sa strateškim ciljevima Veleučilišta?
Obrazložiti

2. OPĆA STRUKTURA PREDLOŽENOG PROGRAMA
▪ Je li prijedlog programa usklađen s odredbama Pravilnika o cjeloživotnom učenju?

▪ Hoće li se izvođenjem programa realizirati postavljeni ciljevi programa?

▪ Osigurava li struktura prijedloga programa predviđene ishode učenja?

▪ Jesu li dobro zastupljene temeljne discipline/sadržaji vezani uz temu programa?

▪ Je li nastavno opterećenje prihvatljivo, preveliko ili premalo?

▪ Osigurava li završetak programa stjecanje stručnih kompetencija?

▪ Je li ishod programa: (a) suviše specijaliziran, (b) preopćenit, (c) primjeren ciljevima

predloženog programa?

25/25

▪ Postoje li interni mehanizmi za praćenje kvalitete (vrednovanje) ishoda učenja?

3. SADRŽAJ, OPTEREĆENJE, NASTAVNE METODE
▪ Navedite predmete/cjeline/module koje smatrate upitnima (ako postoje) i obrazložite.

▪ Navedite predmete/cjeline/module u kojima nalazite raskorak između predloženog

opsega gradiva i sati nastave, odnosno dodijeljenih ECTS bodova.
ECTS bodovi ovise o vrsti programa

▪ Jesu li predložene nastavne metode prikladne?

▪ Dodatne napomene (ako postoje).

4. REALIZACIJA PROGRAMA
▪ Jesu li planirani troškovi i prihodi realni?
Odgovara li planirani trošak izvođenja programa sadržaju programa; jesu li planirani troškovi
opravdani; jesu li prihodi ostvarivi?

▪ Jesu li planirani prostor, oprema i kadrovska struktura realni?
U kojoj se mjeri planirani resursi razlikuju od postojećeg stanja na Veleučilištu; je li ih moguće
realizirati?

5. ZAKLJUČNA PREPORUKA RECENZENTA
▪ Prihvaćanje/odbijanje predloženog programa.
Prihvaćanje bez dodatnih izmjena; prihvaćanje uz manje izmjene (navesti tražene izmjene);
ponovno razmatranje nakon većih preinaka koje udovoljavaju primjedbama recenzenta
(navesti tražene preinake); odbijanje programa (navesti razloge odbijanja)