hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
hr     en
PRIJAVI SE
hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
hr     en
PRIJAVI SE

PRAVILNIK O OCJENJIVANJU

Temeljem odredbe čl. 26. st. 4. t. 7. Statuta Veleučilišta studija sigurnosti, Vijeće Veleučilišta studija sigurnosti na sjednici održanoj dana 06.03.2023. donijelo je sljedeći:

PRAVILNIK O OCJENJIVANJU VELEUČILIŠTA STUDIJA SIGURNOSTI (VSS)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se sustav provjere ishoda učenja, vrednovanje rada studenata tijekom nastave i ocjenjivanje na ispitima na VSS-u (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Pravilnik se primjenjuje na studente stručnog prijediplomskog studija i stručnog diplomskog studija.

Provjera ishoda učenja

Članak 2.

Nastavnik – nositelj predmeta (u daljnjem tekstu: nastavnik) obavezan je jasno definirati četiri do šest ishoda učenja za predmet te utvrditi mjerenje postignuća navedenih ishoda u Syllabusu i izvedbenom planu.
Svakom ishodu učenja dodjeljuje se težinski faktor.

Članak 3.

Kod provjere ishoda učenja i mjerenja njegovih postignuća, smatra se da je student usvojio definirani ishod učenja postignućem minimalnog praga. Polovina od težinskog faktora za svaki pojedini ishod učenja predstavlja minimalni prag. Student treba usvojiti sve ishode učenja definirane za pojedini predmet najmanje u razini minimalnog praga za svaki navedeni ishod učenja. Provjera ishoda učenja i vrednovanje rada studenata provodi se: tijekom nastave i na ispitu u okviru ispitnih rokova. Ostvarenjem ishoda učenja predmeta i završnog/diplomskog rada, usvajaju se ishodi učenja studijskog programa. Obveza nastavnika je upoznati studente na uvodnom predavanju s ishodima učenja predmeta, provjerom ishoda učenja, načinom vrednovanja rada studenata tijekom nastave i kriterijima ocjenjivanja na ispitu. Povjerenstvo za kontrolu kvalitete VSS-a povodi evaluaciju ishoda učenja i provjere ostvarenja ishoda učenja svake godine.

Vrednovanje rada studenata tijekom nastave

Članak 4.

Načini provjere ishoda učenja i oblici vrednovanja rada studenta tijekom nastave jesu sljedeći:
• praćenje aktivnosti i zalaganja studenta na nastavi,
• pisana provjera znanja tijekom semestra (kolokviji, testovi i drugo),
• samostalna izrada zadataka (rad na vježbama),
• samostalno rješavanje problemskih zadataka i prezentacija rješenja,
• samostalna izrada projektnog zadatka,
• samostalna izrada studije slučaja (case study),
• pisani seminarski rad (samostalno ili kao grupni rad),
• usmena prezentacija seminarskog rada (samostalno ili u grupi),
• izrada kritičkog prikaza,
• i drugi oblici vrednovanja rada.
Za postignuća koje je student ostvario u okviru neke od aktivnosti navedene u stavku 1. ovog članka, nastavnik studentu dodjeljuje ocjenu koja je sastavni dio konačne ocjene iz predmeta. Zastupljenost udjela pojedinog oblika vrednovanja određuje nastavnik i ona se obvezno navodi u Syllabusu predmeta, sa svim ostalim sastavnicama koje čine konačnu ocjenu predmeta. Iznimno od stavka 2. ovog članka, vrednovanje rada studenata tijekom nastave može biti samo uvjet za pristupanje ispitu i u tom slučaju ne čini sastavni dio konačne ocjene. Navedeno se obvezno navodi u Syllabusu. Stavak 3. ovog članka ne odnosi se na dodatne uvjete za pristupanje ispitu studenata u statusu izvanrednih studenata.

Ocjenjivanje i ispiti

Članak 5.

Uspjeh studenta na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
Ocjene: izvrstan, vrlo dobar, dobar, i dovoljan prolazne su i upisuju se u Studentski Informacijski Sustav (SIS) i ispitnu listu, ukoliko student prihvati ocjenu. Ako se jedna ocjena donosi temeljem većeg broja pojedinačnih ocjena, ona se određuje kao prosječna ocjena i to, ako je:
• prosječna ocjena >4,5 – izvrstan (5)
• prosječna ocjena >3,5 do 4,4 – vrlo dobar (4)
• prosječna ocjena >2,5 do 3,4 – dobar (3)
• prosječna ocjena >2,0 do 2,4 dovoljan (2)
• prosječna ocjena ispod 2,0 – nedovoljan (1).
Kod određivanja prosječne ocjene uzima se u obzir samo prvo decimalno mjesto iza zareza.

Članak 6.

Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena na način da ocjena izvrstan (5) odgovara slovnoj ocjeni A, ocjena vrlo dobar (4) odgovara slovnoj ocjeni B, ocjena dobar (3) odgovara slovnoj ocjeni C, ocjena dovoljan (2) odgovara slovnoj ocjeni D, ocjena nedovoljan (1), odgovara slovnoj ocjeni F.
• 5 => A
• 4 => B
• 3 => C
• 2 => D
• 1 => F
Prosjek ocjena studija predstavlja aritmetičku sredinu svih položenih kolegija, uključujući ocjenu završnog/diplomskog rada.
Težinski prosjek ocjena studija također može biti iskazan, a predstavlja aritmetičku sredinu svih položenih kolegija, uključujući ocjenu završnog/diplomskog rada, normiranu obzirom na ECTS bodove.

Članak 7.

Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenoga ispita odmah po održanom ispitu, a rezultat pisanog dijela ispita u roku tri radna dana od dana ispita, isticanjem rezultata na platformi za e-učenje ili na drugi odgovarajuć način. Postignuta ocjena evidentira se u ispitnu listu i postaje konačnom.

Članak 8.

Student koji nije zadovoljan postignutom (negativnom ili pozitivnom) ocjenom na ispitu bilo zbog nepravilnosti pri ispitivanju, ili smatra da je njegovo znanje na ispitu podcijenjeno, može u roku 48 sati po priopćenju ocjene pisanim putem zatražiti polaganje ispita pred povjerenstvom. Zahtjev za ponavljanjem ispita mora biti obrazložen. Predsjednika i dva člana povjerenstva imenuje Dekan u roku 48 sati od primitka zahtjeva ako ocijeni da je zahtjev osnovan, s time da u slučaju negativne ocjene, ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednikom povjerenstva.
Dekan određuje vrijeme polaganja ispita u roku od dva radna dana od dana imenovanja Povjerenstva.
Ukoliko se žalba studenta odnosi na pisani dio ispita, student je dužan ponovno pisati isti ispred Povjerenstva, a ukoliko se žalba odnosi na usmeni dio ispita student je isti dužan odgovarati ponovno pred Povjerenstvom (ako je pisani dio ispita prethodno položen student ga nije obvezan ponovno pisati). Ukoliko nastavnik sumnja da je student prepisivao, tj. koristio se nedopuštenim sredstvima tijekom ispita, nastavnik je dužan u roku od najkasnije 3 dana od dana pisanja ispita priopćiti studentu da mu se ne priznaje pisani ispit. U tom slučaju student ne ostvaruje pravo stavka 1. ovog članka. Povjerenstvo donosi Odluku o rezultatu ispita većinom glasova. Odluka o rezultatu ispita je konačna.

Članak 9.

O uspjehu na ispitu vodi se službena evidencija sukladno Zakonu.

Članak 10.

Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni. Redoviti ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni rok traje najmanje četiri tjedna.
U svakom redovitom ispitnom roku nastavnik treba omogućiti najmanje dva ispitna termina s minimalnim vremenskim razmakom 14 dana. Vrijeme održavanja redovitih ispitnih rokova određeno je odlukom Vijeća veleučilišta.

Članak 11.

Izvanredni ispitni rokovi mogu se održavati u listopadu, studenom, prosincu, siječnju, ožujku, travnju i svibnju. O izvanrednim ispitnim rokovima odlučuje Vijeće veleučilišta početkom akademske godine ili
nakon završetka redovnog ispitnog roka. Dekan može posebnom odlukom raspisati dodatne izvanredne ispitne rokove.

Članak 12.

Raspored polaganja ispita prijavljenih studenata objavljuje se najkasnije jedan dan prije održavanja ispita na oglasnoj ploči Veleučilišta i/ili portalu za e-učenje. Dekanski rok je termin kojeg nakon oba jesenska ispitna termina raspisuje Dekan, uz suglasnost Vijeća Veleučilišta. Obično se održava krajem rujna ili početkom listopada, a o njegovom održavanju odlučuje Vijeće Veleučilišta na svojoj redovitoj sjednici u rujnu.
Studenti koji imaju pravo izlaska na dekanski rok moraju izvršiti upis u sljedeću akademsku godinu s istekom zadnjeg dana dekanskog roka.

Članak 13.

Ispitna lista je obvezni i sastavni dio ispitne dokumentacije. Predmetni nastavnik dužan je unijeti ocjene s ispitnog roka u Nastavnički modul u sklopu Studentskog Informacijskog Sustava (SIS) te obavijestiti Studentsku referadu najkasnije u roku od 48 sati po završetku ispitnog roka iz predmetnog kolegija.

Članak 14.

U slučaju opravdane spriječenosti pristupanju ispitu, student je dužan prije ispitnog roka priložiti odgovarajući vjerodostojan dokument iz kojega su vidljive okolnosti (razlog) i opseg njegove spriječenosti. U tome slučaju ispit se može održati u primjereno kratkom vremenu nakon prestanka postojanja razloga spriječenosti studenta.

Članak 15.

Student ispit polaže kod nositelja kolegija određenog izvedbenim planom nastave. U slučaju opravdane i uvažene spriječenosti nositelja kolegija, Vijeće Veleučilišta povjerit će održavanje ispita i ostalih obveza iz tog kolegija drugom nastavniku iste ili srodne grane (ili iste Katedre).

Članak 16.

Prije početka ispita nastavnik može zatražiti provjeru identiteta studenta uvidom u relevantni dokument s vidljivom fotografijom.
Za vrijeme ispita i kolokvija nije dopušteno:
• prepisivanje,
• razgovor između studenata,
• korištenje mobitela ili drugih pomagala koja omogućavaju studentu pomoć pri pisanju ispita, a nisu unaprijed dopušteni od strane nastavnika – ispitivača,
• predaje pisanog ispita ili kolokvija nakon znaka nastavnika da je vrijeme za pisanje isteklo,
• dopunjavanje, izmjena ili zaokruživanje odgovora na ispitu/kolokviju nakon znaka nastavnika daje vrijeme za pisanje isteklo.
Nastavnik će ocijeniti ispit studenta ocjenom nedovoljan (1) i kada student:
• napusti prostoriju u kojoj se održava pisani dio ispita ili odustane od već započetog usmenog ispita,
• nakon pisanog dijela ispita ne pristupi usmenom dijelu ispita,
• radi nedoličnog ponašanja, ometanja drugih studenata ili korištenja nedopuštenih pomagala bude udaljen s ispita.
U svim slučajevima iz stavka 2. i 3. ovog članka, nastavnik ispit neće ni razmatrati, a student će na ispitu biti ocijenjen ocjenom nedovoljan (1). U slučaju pojave objektivnih razloga koji su negativno utjecali na studente prilikom polaganja ispita, Dekan može poništiti ispitni rok i objaviti novi termin za polaganje ispita.

Pravo žalbe studenta na ocjenu

Članak 17.

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu može u roku 24 sata nakon priopćenja ocjene, u pisanom obliku tražiti da se ispit ponovi ispred Povjerenstva. Zahtjev za ponavljanje ispita podnosi se Dekanu.
Ako utvrdi da je zahtjev pravodoban i opravdan, Dekan imenuje predsjednika i dva člana povjerenstva pred kojim će se ispit ponoviti.
Jedan član Povjerenstva mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik Povjerenstva. Dekan određuje vrijeme ponavljanja ispita, a ispit se mora ponoviti u roku tri dana od podnošenja zahtjeva studenta.
Ako se ispit sastoji od pisanog i usmenog dijela, pisani dio ispita neće se ponoviti, već će Povjerenstvo ponovo ocijeniti pisani rad studenta i usmeno ga ispitati.
Povjerenstvo donosi odluku o konačnoj ocjeni većinom glasova. Odluka Povjerenstva o uspjehu na ispitu je konačna.

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu s danom donošenja.

 

Dekan

dr. sc. Luka Leško, DBA