Zaštita okoliša
Danas se od tvrtke očekuje više od ekonomskih benefita – njezin brend nerijetko ima određenu socijalnu politiku te promovira ekološku svijest. Često pod pritiskom tržišta čak i velike kompanije poput Coca Cole primorane su promijeniti ambalažu, ulagati u smanjenje ekološkog otiska, okrenuti se ka održivim izvorima energije, i slično. Sve je više radnih mjesta u sektoru održivog razvoja te pozicioniranja poduzeća kao upravo onih koje stvaraju i provode održive poslovne modele.
Još je 1992. godine u Maastrichtu dotadašnji cilj ‘ekonomskog rasta’ država članica Europske Unije evoluirao u ‘održivi neinflatorni rast kojim se poštuje okoliš’. Ekonomistica Kate Raworth uvodi takozvani Model Krafne koji stavlja restrikcije na razvoj, te definira optimalnu zonu poslovanja u kojoj se ispunjavaju sve bazične potrebe čovječanstva bez štetnog utjecaja na okoliš kao gornje granice rasta. Činjenica da razvoj i svako poslovanje imaju svoj plafon potpuno mijenja paradigmu gospodarskog rasta i dosadašnji način razmišljanja.
Gospodarenje otpadom, zaštita voda te zaštita od industrijskog zagađenja, energetska učinkovitost i zakonodavni okviri samo su neke od učestalih kategorija kojima se bave sve traženiji stručnjaci iz područja zaštite okoliša. Održivo poslovanje, održiva poljoprivreda, održivo financiranje, održivo ponašanje, održivo građenje, održivi razvoj – svijest o ekologiji i nužnosti zaštite okoliša zahvatila je sve grane ljudskog djelovanja. Štiteći okoliš štitimo svoj život i osnovna ljudska prava kao što je pravo na čisti zrak ili zdravu hranu, te naposljetku štitimo i svoje poslovanje pred sve zahtjevnijim i ekološki osvještenijim kupcima.