Nastavno na nedavnu publikaciju Globalnog izvješća o rizicima za 2024. godinu od strane Svjetskog ekonomskog foruma (u suradnji s Marsh McLennan i Zurich Insurance Group), razgovarali smo s dekanom Veleučilišta studija sigurnosti dr. sc. Lukom Leškom, DBA, ujedno nositeljem kolegija „Društvo i rizici“ na Stručnom diplomskom studiju sigurnosti.
Koje vrste globalnih rizika postoje i koliko se brzo mijenjaju kroz vrijeme? Koliko o tomu slušaju studenti Veleučilišta studija sigurnosti?
Globalna sigurnosna praksa svjedoči mnogim diversifikacijama, a pojam sigurnosti u kontinuiranome je razvoju. Današnji spektar sigurnosnih rizika u odnosu na protekla desetljeća umnogome je drugačiji, nažalost i kompleksniji. Uvriježena podjela rizika obuhvaća geopolitičke, ekonomske, okolišne, socijetalne i tehnološke. Međutim, unutar svake od tih grupacija, struktura zasebnih rizika iz godine u godinu biva sve složenijom. Kao posljedica toga, pojam sigurnosti bitno se drugačije shvaća danas nego primjerice za hladnoratovskoga razdoblja. Kolegij „Društvo i rizici“ upoznaje studente diplomskog studija sa širim sigurnosnim kontekstom današnjice, globalnim rizicima tipa krize u osiguranju sredstava za život, prirodnih katastrofa uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta, geoekonomskih konfrontacija, ali i dugoročnim rizicima poput neuspjeha u ublažavanju klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, nedobrovoljnih migracija (procjenjuje se da će biti oko 200 milijuna izbjeglica do 2050. godine, uzrokovano isključivo klimatskim promjenama), pa sve do terorizma, kao i kibernetičkih rizika u kontekstu značajnog globalnog porasta vrijednosti digitalne trgovine. Nadalje, zanimljiva je tematika kinetičkog protusatelitskog oružja izravnog uspona, hipersoničnih (nuklearnih) projektila te Kesslerova efekta u jeku današnjih previranja u prostoru Svemira (procjena broja satelita za lansiranje u nadolazećem desetljeću je oko 70 000), kao i posljedica indijskog preuzimanja primata najmnogoljudnije države svijeta, nakon što je to dugo bila Kina. Drago mi je da studentima o nekim temama mogu pričati i iz vlastita istraživačkog iskustva stečenog posjetom razvijenim zemljama, ali i onima koje spadaju u najsiromašnije na svijetu.
Možete li istaknuti neke konkretne primjere sigurnosnih rizika?
Mnogo je toga zanimljivoga na globalnoj mapi u sigurnosnom smislu, a što rjeđe dolazi do naših medija. Primjerice, uslijed podizanja razine mora uvjetovanog globalnim zatopljenjem, vlada Maldiva razmatra kupnju otočja u Oceaniji s ciljem kolektivnog preseljenja čitave svoje populacije na novu lokaciju. Što to znači u formalno-pravnom smislu? Prestaje li postojati jedna država kada potone njezino čitavo kopno, a stanovnici se kolektivno presele drugdje? Mnogo je, naizgled jednostavnih pitanja, danas još uvijek neriješeno na globalnome planu, a svijet još uvijek nespreman sustavno se i kvalitetno oduprijeti okolišnim rizicima, kibernetičkim napadima, zlonamjernom načinu korištenja umjetne inteligencije itd. Kvantno računalstvo također je jedno od područja koja ostavljaju prostora za ozbiljne rizike u vremenu koje dolazi (npr. SNDL napadi na kritičnu infrastrukturu), kao i razvoj biooružja (npr. patogeni s mogućnošću onesposobljavanja protivničke vojske koji se mogu proširiti u pandemiju).
Po čemu je 2024. godina specifična, u smislu rizika?
Globalno izvješće o rizicima za 2024. godinu ponajprije ističe masovna stradanja, od Sudana do Gaze i Izraela. Još se ne nazire niti kraj ruskog napada na Ukrajinu. Nadalje, sveobuhvatne društvene posljedice SARS‑CoV‑2, inflacija, rekordne vrućine (npr. fenomen El Niño južne oscilacije), suše, šumski požari i poplave u raznim podnebljima, kao i siromaštvo, društvene polarizacije, nasilni prosvjedi, nemiri i štrajkovi. Zatim rapidan napredak tehnologije, koji nije uvijek praćen adekvatno pripremljenim legislativama. Ne treba izostaviti i problematiku povećanja, ali i demografske strukture stanovništva kada govorimo o asimilaciji u određeno društvo. Međutim, posebno je zanimljivo da je kao najveći globalni rizik u kratkoročnome smislu istaknut problem dezinformacija, koje mogu radikalno poremetiti izborne procese, uključivo njihovu legitimnost. U tom kontekstu rastuće je i nepovjerenje u informacije, medije i vlade, a što može izazvati građanske nemire i sukobe, pri čemu postoji i rizik od represije i erozije prava. Valja skrenuti pozornost kako će u sljedeće dvije godine gotovo tri milijarde ljudi će izaći na izbore (Indija, SAD, Velika Britanija, Meksiko, Indonezija…). Naravno da takva problematika onda premašuje isključivo unutardržavna pitanja. Ako ćemo u dugoročnome smislu, okolišni su rizici oni koji upečatljivo prevladavaju. Indija se obvezala doći do 50% obnovljive energije do 2030. godine. Zatim, 104 zemlje obvezale su se na smanjenje emisije metana za 30% do 2030. godine (metan čini 30% ukupnog povijesnog globalnog zatopljenja). Ukupno 141 zemlja obećala je do 2030. potpuno prekinuti krčenje šuma (što predstavlja oko 91% ukupnog svjetskog šumskog područja). Stoga upućujem i na važnost studiranja područja zaštite okoliša, koje je već sada neupitno važno, a predviđa se da će bivati još i važnijim u godinama koje dolaze. U prilog tomu svjedoče i stručne procjene koje govore da će se samo u domeni obnovljivih izvora energije do 2050. godine kreirati oko 40 milijuna radnih mjesta. Zaključno, spektar sigurnosnih rizika kakve danas poznajemo bitno je kompleksniji no prije više desetaka godina, a za očekivati je dodatno usložnjavanje u nadolazećem vremenu što oslikava važnost kontinuiranog interdisciplinarnog istraživanja područja sigurnosti.