hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
en     en
PRIJAVI SE
hrVeleučilište studija sigurnosti (VSS)
en     en
PRIJAVI SE

Intervju s predavačicom VSS-a Ivanom Silić, mag. oec., EMBA

Novosti > Intervju s predavačicom VSS-a Ivanom Silić, mag. oec., EMBA

U nastavku donosimo intervju s predavačicom Ivanom Silić, mag. oec., EMBA, koja pri Veleučilištu studija sigurnosti predaje kolegij Metode procjene ulaganja u sustave sigurnosti na Stručnom prijediplomskom studiju sigurnosti.

1. Ukratko nam se predstavite

• Trenutno radim u Swiss School of Business and Management Geneva na poziciji Direktorice operacija te sam od 2020. godine jedan od predavača na kolegiju Financial statement analysis and company valuation na MBA Programu u Zagrebu, a od 2023. godine predajem na kolegiju Metode procjene ulaganja u sustave sigurnosti na Veleučilištu studija sigurnosti (2. godina prijediplomskog studija) gdje sam nositelj kolegija u nastavnom zvanju predavača.

•  Posjedujem 25-godišnje iskustvo iz područja managementa, financija i bankarstva, od čega 11 godina u područja bankarstva (Unicredit Grupa), gdje sam radila na poziciji Voditeljice poslovnog odnosa za velike korporativne klijente, te Vodeće specijalistice za odobravanje kreditnih rizika također velikih korporativnih klijenata (infrastruktura, transport, metals&machinery, brodogradnja, a po potrebi i ostale industrije).

•  Područje ekspertize uključuje analizu financijskih izvještaja, restrukturiranje kompanija, spajanja i preuzimanja, strukturirana dužnička i vlasnička financiranja, preporuke za dizanje vrijednosti kompanije, izdavanje kapitala, upravljanje likvidnošću, valuacija kompanija, studije isplativosti ulaganja, ocjene kreditne sposobnosti, strukturiranje transakcija itd.

•  Što se tiče obrazovanja, magistar sam ekonomije (Ekonomski fakultet Zagreb), te imam završeni Executive MBA Program od Swiss School of Business and Management Geneva, uz diplomu Risk Academy u Zagrebačkoj banci u suradnji sa Bocconi University, Italia.

                                                                                           

2. Po struci ste ekonomist, dugo godina ste radili u financijama i bankarstvu. Kolika je važnost dobre procjene rizika u tom području?

Iako sam dugi niz godina radila u banci gdje je fokus bio na procjeni kreditnog rizika klijenata, važnost procjene rizika zapravo ima daleko širu primjenu jer se realno može (i treba) primjenjivati u svim aspektima, odnosno područjima.

Npr. ako želite uložiti sredstva, odnosno investirati u neku imovinu izuzetno je bitno da dobro procijenite rizike, kako financijske (kamatne, tečajne, kreditne itd.), investicijske (vrsta imovine, amortizacija, produktivnost itd.),  tako i operativne (obrtaj, isplativost, likvidnost itd.) a sve kako bi jednu takvu investiciju usporedili s drugima sličnog rizika. 

Primjerice, ako danas želite kupiti stan, analizom financijskih, operativnih i investicijskih rizika ćete utvrditi da li je prinos koji proizlazi iz te investicije veći ili manji od ulaganja u obveznice, dionice, cash deposit u banci ili neke druge investicije sličnog rizika (mjerenom primjerice standardnom devijacijom ili varijancom), te u najmanju ruku prinos veći od ponderiranog troška kapitala.  

Dakle, procjena rizika je izuzetno važna kako za dobavljače kapitala tako i za samu kompaniju ili fizičku osobu kako bi se održala stabilnost poslovanja, likvidnost, profitabilnost za vlasnike te digla vrijednost kompanije. Donošenje odluke o kreditiranju određenog poduzeća, ili izdavanje garancija za dobro izvršenje posla, povrat avansa, održivost cash flow-a i slično, za banku je složen proces dok za kompaniju predstavljaju neke od preduvjeta za kreditnu sposobnost.

Naime, vrlo često su poslovni planovi poduzeća prejednostavni ili pre “optimistični”, stoga za specijaliste u odjelu odobrenja plasmana, tu pravi posao tek počinje. Financijski izvještaji poduzeća svakako su dobar početak analize stanja istog, kao i njegove sposobnosti zaduživanja, odnosno otplatnog potencijala. Analiza financijskih izvještaja usmjerena je prvenstveno na kvantitativne financijske informacije, ali isto tako i kvantitativne koji nam daju još širu sliku.  Svaka banka razvija svoje alate pomoću kojih analizira dostavljene financijske pokazatelje, te obradom takvih podataka, izračunava vjerojatnost neispunjenja obveza ili takozvani “probability of default”, te se u odnosu na isti donosi odluka o odobrenju plasmana. Isto tako stabilna bilanca i održivi Račun dobiti i gubitka  stvaraju preduvjete za vanjsko financiranje te profitabilno poslovanje. Procjena kreditnog rizika uključuje i procjenu tržišnih rizika, okolišnih i socijalnih rizika, valutnih, tečajnih itd., no ako se neki od njih identificiraju, potrebno je procijeniti hoće li se isti prihvatiti, mitigirati (umanjiti) i predložiti tehnike za navedeno ili će se plasman odbiti.

Zaključno, upravljanje rizicima sastavni je dio strateškog upravljanja bilo koje institucije u svrhu pravovremene reakcije ako se isti identificiraju, a što u konačnici omogućuje svakoj instituciji bolje odlučivanje i ostvarenje ciljeva, optimizaciju  raspoloživih resursa, te prioritizaciju aktivnosti.

3. Pri VSS-u predajete kolegij Metode procjene rizika u sustavima sigurnosti. Koja znanja i vještine biste prenijeli studentima?

Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa različitim metodama procjene ulaganja u sustave sigurnosti, osobito u kontekstu isplativosti različitih projekata, te različitih opcija investicija, uzimajući u obzir koncept vremenske vrijednosti novca. Kada tome pridodate faktor sigurnosti, procjena rizika postaje nešto kompleksnija, jer ovisno čime se poduzeće bavi, ponekad će isto ući u određenu investiciju čak i ukoliko je na rubu ili ispod profitabilnosti kako bi se zadovoljili zakonski sigurnosni uvjeti.

Kolegij je usmjeren na razumijevanje financijskih izvještaja, međusobne povezanosti istih i analizu financijskih izvještaja, pri čemu će studenti naučiti samostalno izračunati Izvještaj o novčanom toku, izračunati ključne pokazatelje uspješnosti (financijske) i interpretirati ih uz kritičko promišljanje.

Nakon toga, studenti će naučiti što je to koncept vremenske vrijednosti novca, kako izračunati sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova (tehnikom diskontiranja), buduću vrijednost sadašnjih novčanih tokova (tehnika složenog ukamaćivanja) u jednostavnim, složenim ili beskonačnim novčanim tokovima, te na temelju izračunatog, znati procijeniti isplati li se ulaziti u određenu investiciju ili ne. Pored neto sadašnje vrijednosti, naučiti će izračunati i tehnike interne stope povrata, razdoblja povrata investicije i Indeksa profitabilnosti, te kada koju tehniku primijeniti.

4. Koliko je zahtjevna pozicija menadžera procjene rizika?

Vrlo zahtjeva, obzirom da svaki menadžer mora imati adekvatnu razinu znanja iz područja upravljanja rizicima kako bi mogao za potrebe uprave pripremiti mišljenje, prijedlog mjera za ublažavanje rizika i procjenu rizika, a posebice u vidu pregovora s dobavljačima kapitala, vlasnicima i drugim dionicima.

Menadžeri moraju biti svjesni mogućih rizika, ne samo financijskih, računovodstvenih, poreznih nego i tržišnih, operativnih, pravnih itd., odnosno jednom riječju svega onoga što instituciji predstavlja poslovnu prijetnju koja u konačnici može imati značajne negativne posljedice na opstanak iste. Kada poznaje rizike menadžer može pripremiti realan i održiv program upravljanja rizicima, a zaštita od rizika je izrazito bitan dio poslovanja potreban u svakom poslu. Kontinuirana edukacija kroz razumijevanja korporativnih financija prakticiranjem znanja i vještina kroz aktualne studije slučaja (case studies) je glavni cilj mojih predavanja kroz više predmeta na prijediplomskom i diplomskom studiju na SSBM Geneva i VSS-u.