Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se od 1973. godine, kada je započeto provođenje Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), usvojenog na Konferenciji Ujedinjenih naroda u Stockholmu. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša 5. lipnja diljem svijeta, navedenim se Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) nastoje istaknuti glavni okolišni problemi te osvijestiti ljude diljem svijeta o važnosti djelovanja u skladu s održivim razvojem.
Ove godine se Danom zaštite okoliša želi potaknuti države na provođenje snažnijih aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastičnim otpadom te potaknuti prijelaz na kružno gospodarstvo s obzirom da plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Većina plastike proizvodi se iz nafte, što doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada, a 85 posto ga potječe s kopna. Plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali. Nalazi mikroplastike su u svim oceanima i brojnim organizmima pa tako plastiku iz okoliša unosimo u tijelo u obliku mikro i nanoplastike udisanjem zraka, kroz hranu i vodu pa čak i kroz kožu. Brojna znanstvena istraživanja ukazuju da neki od aditiva sadržanih u plastici uzrokuju zdravstvene probleme, primjerice endokrine i razvojne poremećaje, poremećaje u reprodukciji i karcinome.
Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje, a 25 posto se odloži na odlagališta. U Hrvatskoj je čak 47 posto otpada od plastike odloženo na odlagališta, energetski je oporabljeno pet posto, reciklira se 21 posto, dok drugi postupci oporabe čine udio od 24 posto.
Prema izvješću UN-ovog programa za okoliš, onečišćenje plastikom moglo bi se smanjiti za 80 posto do 2040. godine ukoliko se provedu duboke promjene u politici i tržištu korištenjem postojeće tehnologije te poziva na ponovnu upotrebu, recikliranje i zamjenu plastike s proizvodima od alternativnih materijala.